NP Kornati

Kornati su jedan od najupečatljivijih otočnih krajolika Sredozemlja. Na relativno malom prostoru nalazi se iznimno velik broj otoka, otočića i hridi, a zbog različitih kriterija prema kojima se određuje što se smatra otokom, njihov točan broj nije jednoznačno utvrđen. Često se navodi da kornatski arhipelag obuhvaća oko 150 otočnih formacija, raspoređenih na području od približno 320 km².

Najveći otok arhipelaga je Kornat, koji Murterini tradicionalno nazivaju Kurnat, otočje Kurnati, a sebe Kurnatarima. Otok je dug oko 25 kilometara, a njegov najviši vrh, Metlina, doseže 237 metara nadmorske visine. Ipak, posebnost Kornata ne čini samo najveći otok, nego i mnoštvo manjih otoka, strmih stijena i skrivenih uvala koje ovom krajoliku daju prepoznatljiv izgled.

Kornati su poznati po svojem ogoljenom, gotovo mjesečevom krajoliku. Njihov izgled rezultat je dugotrajnog djelovanja prirodnih procesa, ali i čovjekova života na otocima. Nekadašnji stočari i poljoprivrednici koristili su kontrolirano paljenje vegetacije kako bi održavali pašnjake i dobivali površine za obradu. Takve su aktivnosti, uz djelovanje vjetra, sunca i oskudnog tla, pridonijele izgledu kamenitih padina kakve danas prepoznajemo na Kornatima i nekim susjednim otocima.

Među najvažnijim obilježjima kornatskog krajolika ističu se suhozidi, građeni od kamena bez uporabe vezivnog materijala. Njihova je osnovna namjena bila razgraničavanje zemljišta i pašnjaka te sprječavanje prelaska ovaca na susjedne posjede.

Budući da su mnogi kornatski otoci izduženi, brojni suhozidi protežu se od jedne strane otoka do druge, stvarajući prepoznatljive kamene linije u krajoliku. Njihova visina, širina i način gradnje prilagođeni su terenu i lokalnim uvjetima.

Posebno su zanimljivi suhozidima ograđeni maslinici, koji se mogu pronaći na različitim dijelovima arhipelaga – na strmim padinama, blagim obroncima i ravnijim površinama. Ti kameni sklopovi svjedoče o upornosti, znanju i prilagodljivosti ljudi koji su na ovom škrtom tlu stvarali uvjete za život.

Nacionalni park Kornati proglašen je 1980. godine radi zaštite iznimnog otočnog krajolika i njegova morskog okoliša. Zaštićeno područje obuhvaća veći dio kornatske otočne skupine, dok su Žut, Sita i okolni otoci izvan granica nacionalnog parka, iako su geografski, geomorfološki i kulturološki povezani s ovim područjem.

Kornati su dom raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. Na otocima se izmjenjuju kamenjarski pašnjaci, mediteranska vegetacija i područja prilagođena suhim uvjetima, dok more skriva brojne vrste algi, beskralježnjaka, riba, gmazova i morskih sisavaca. Unatoč brojnim istraživanjima, arhipelag još uvijek skriva mnoge prirodne i kulturne posebnosti koje tek treba bolje upoznati.

Osim prirodne baštine, Kornati čuvaju i vrijedne tragove ljudske prisutnosti – suhozide, maslinike, ostatke građevina i druge elemente tradicionalnog otočnog života.

Više informacija o prirodnim vrijednostima, pravilima posjećivanja i mogućnostima izleta dostupno je na službenoj stranici Nacionalnog parka Kornati.

Izlet brodom jedan je od najljepših načina za upoznavanje Kornata. Tijekom plovidbe moguće je doživjeti njihove strme obale, razvedenu obalu, otočiće i uvale koje otkrivaju različita lica arhipelaga. Organizirani izleti najčešće uključuju plovidbu kroz otočje, a ovisno o programu i vremenskim uvjetima moguća su zaustavljanja za odmor i kupanje.

Za ljubitelje hodanja i panoramskih pogleda, na području nacionalnog parka postoje označene staze koje vode do vidikovaca. S njih se pruža pogled na otoke i more, a posebno dolazi do izražaja veličina i jedinstven raspored kornatskog arhipelaga.

Prije izleta provjerite dostupne programe, uvjete plovidbe, ulaznice i pravila kretanja unutar parka.

Dio Nacionalnog parka Kornati ima poseban režim zaštite. Među takvim područjima nalazi se zona oko otoka Purare i obližnjih hridi, uključujući Malu Puraru i Volić, gdje su zbog očuvanja prirode ograničeni ili zabranjeni pristup i zadržavanje ljudi i plovila.

Ova područja važna su za očuvanje osjetljivih staništa i znanstveno praćenje prirodnih procesa. Prilikom posjeta Kornatima važno je poštovati oznake, upute nadzorne službe i pravila zaštite.

Posjetitelji trebaju imati na umu i da su kornatski otoci, uz status prirodne baštine, uglavnom u privatnom vlasništvu. Zato je važno poštovati zemljišta, suhozide, maslinike i druge tragove lokalnog života.

Kornati su mnogo više od skupine otoka. Oni su spoj jedinstvenog krajolika, bogatog podmorja i kulturne baštine koja svjedoči o stoljećima života u zahtjevnim otočnim uvjetima. Bilo da ih upoznajete s palube broda, s planinarske staze ili kroz priče o suhozidima i tradicionalnom načinu života, Kornati pružaju priliku da doživite poseban dio Jadrana.

Ako boravite na Murteru, odvojite barem jedan dan za izlet u ovaj iznimni arhipelag i upoznajte krajolik koji se najbolje doživljava polako, uz poštovanje prirode i otočne baštine.